Najčešće opće bolesti i stomatološki zahvat
Najčešće bolesti s kojima se stomatolog susreće u ordinaciji su hipertenzija (povišen tlak) i druge bolesti krvožilnog sustava (angina pektoris, aritmije). Kod pacijenata s kontroliranom hipertenzijom, stomatološki zahvat se može normalno provesti. Jako je bitno da pacijent uzme svoju normalnu dnevnu dozu lijekova prije dolaska u ordinaciju, osim ako uzima neke od lijekova za spriječavanje zgrušavanja krvi (Andol, ACE-inhibitori) jer bi to moglo produžiti vrijeme krvarenja nakon određenih zahvata.
Ukoliko je hipertenzija teška i nekontrolirana ne bi trebalo obavljati stomatološki zahvat, a stomatolog bi se svakako trebao konzultirati s kardiologom. Kod takvih pacijenata koriste se anestetici koji ne sadrže adrenalin. Neki od lijekova za hipertenziju mogu izazvati nuspojave u usnoj šupljini (hiperplazija gingive, suhoća usta i gubitak okusa) pa je to često uzrok odlaska stomatologu. Ukoliko pacijent koristi lingvalete nitroglicerina, obavezno ih mora imati pri ruci tijekom zahvata.
Urođene srčane mane
Pacijenti s urođenim srčanim manama ili umjetnim zaliscima moraju obavezno biti pokriveni antibiotskom terapijom prije bilo kojeg stomatološkog zahvata, čak i čišćenja kamenca jer postoji mogućnost nastanka bakterijskog endokarditisa.
Poremećaj broja krvnih stanica
Kod pacijenata s poremećajem broja krvnih stanica (eritrocita, leukocita) ili faktora zgrušavanja neophodno je konzultirati se s hematologom (i po potrebi modificirati terapiju i napraviti krvnu sliku) da bi se prevenirala infekcija ili produženo vrijeme krvarenja.
Maligne bolesti
Pacijenti koji boluju od neke maligne bolesti mogu imati brojne promjene u usnoj šupljini. Kemoterapija i zračenje izazivaju izrazitu suhoću usta i bolnost usne šupljine. U tim situacijama stomatolog će savjetovati pacijente kako olakšati te tegobe (umjetna slina, 5-postotna otopina natrijeva bikarbonata) i dati upute o odgovarajućoj oralnoj higijeni (korištenje antiseptika kako bi se smanjila mogućnost nastanka bakterijskih i gljivičnih infekcija i korištenje fluorida radi smanjenja nastanka radijacijskog karijesa). Isto tako stomatolog će dati upute o nošenju mobilnih protetskih nadomjestaka prilikom zračenja i kemoterapije jer proteze mogu izazvati oštećenja već ionako osjetljive sluznice, a radioaktivnost se može apsorbirati u protetski nadomjestak i izazvati sekundarno zračenje.
Bolesti probavnog sustava
Bolesti probavnog sustava također znatno utječu na stomatološki zahvat. Stomatolog često ima važnu ulogu u dijagnozi takvih bolesti (afte kod ulceroznog kolitisa, otekline usana i obraza kod Chronove bolesti). Neke od bolesti probavnog sustava (ezofagealni refluks, ulkus) mogu dovesti do znatnih destrukcija tvrdog zubnog tkiva, što je bitno sanirati pravovremenom konzervativnom ili protetskom terapijom.
Lijekovi za tretiranje bolesti dišnog sustava
Lijekovi koji se koriste u terapiji bolesti dišnog sustava imaju višestruki utjecaj na oralno zdravlje. Inhalacijski lijekovi kod astme (kortikosteroidi) izazivaju gljivičnu infekciju usne šupljine (oralnu kandidijazu) i ti pacijenti imaju puno veću prevalenciju gingivitisa i karijesa. Osim toga, ortodontske anomalije kod djece s astmom su izrazito česte te je bitno na vrijeme konzultirati ortodonta. I sam posjet stomatologu (stres, aerosol od turbine, jaki mirisi) može biti triger za astmatični napad. Stoga inhalator treba biti dostupan tijekom zahvata, a stomatološko liječenje izvedeno uz sve mjere zaštite i pripravnosti.
Maja Kuhta, dr. med. dent., specijalist dentalne protetike